Na mjestu parka bili su u 15. st. samostan i kapela ženskog reda sv. Dominika (ili sestara dominikanki). Početkom 17. st. ruševine preuzima novopridošli red kapucina i na njihovu mjestu počinje 1618. graditi samostan, a 1620. crkvu, uključivši u nju ostatke kapele. Gradnja je okončana sredinom 17. stoljeća. Uz kulu Lotrščak sagradio je 1639. kuriju za povremeni boravak na Gradecu pavlinski red, koji je od 13. st. imao sjedište u selu Remetama pokraj Zagreba. Nakon što je 1786. ukinut pavlinski red i 1788. raspušten kapucinski samostan, njihove su zgrade pripale državi. Početkom 19. st. prodane su pripadnicima imućnih aristokratskih obitelji i adaptirane za stanovanje. Najdulje je sklop posjedovao Karlo pl. Jelačić (1802.-1878.), a poslije njegova kći Klotilda udana Hellenbach (1831.-1918.). Svoju rezidenciju su smjestili u bivšu pavlinsku kuriju. Prema vlasnicima sklop se nazivao „Jelačićevim kućama“ ili „Helenbahičinim kućama“, a rezidencija „palačom Hellenbach“. Sklop je u 19. stoljeću nekoliko puta dograđivan i pregrađivan, ali je u prvoj polovini 20. st. opisan kao dotrajao, čak ruševan. Najposlije je srušen 1941. godine. Iz 19. i 20. stoljeća postoji više planova za izgradnju na tom mjestu, ali ništa nije realizirano. Za praznu površinu uvriježio se naziv „Vranicanijeva poljana“ (prema Ulici Ambroza i Klotilde Vranyczany koja je omeđuje sa sjevera). Na „poljani“ su se godinama održavale različite priredbe, a u više je navrata i arheološki istražena. Napokon je 2011. uređen park, koji je 2012. dobio naziv PARK BELE IV.

Arheološka istraživanja na Vranyczanyjevoj poljani vršila su se u nekoliko navrata. Prva su provedena 1969. g. od tadašnjeg Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture kada je istražena najstarija srednjovjekovna faza gradnje datirana u drugu pol. 13. st. Istraženi su kula Lotrščak i bedem, koji je osiguravao grad od nove provale Tatara. 2003. i 2004. godine ponovno su započeta istraživanja, u kojima se otkrivaju zidani ostaci objekata iz 17. st. Danas su na istočnom pročelju zgrade Državnog hidrometeorološkog zavoda vidljivi fragmenti gotičkog otvora kapele Uznesenja Marijina.

Današnje oblikovanje se oslanja na povijesnu fizionomiju Parka Grič. Sadrži zelene otoke, plinsku rasvjetu i dječje igralište, pokraj kojega je 2015. postavljena skulptura „Dječak“ (1971.), djelo kipara Tomislava Ostoje, prenesena iz Parka Grič. Južna fronta Gornjega grada konačno je 2018. definirana dvoma novouređenim parkovima.

Snješka Knežević, 2018.

  • GODINA

    2013.

  • LOKACIJA

    Zagreb

  • STANJE

    Izvedeno